Komentirajući česte proteste građana i uposlenika iz raznih branši, kazao je kako smo u BiH imali osam godina potpune devastacije radničkih prava i da se to ne može popraviti za dvije-tri godine, ali se ipak “malo promijenila paradigma i donose se zakonska rješenja u interesu radnika”.
“Ako pričamo o zadovoljstvu radnika, onda ne možemo biti zadovoljni. I ova priča o povećanju minimalne plate na hiljadu konvertibilnih maraka, to je još uvijek trećina potrošačke korpe od tri hiljade konvertibilnih maraka. Međutim, znajući da sada imamo malo promijenjenu paradigmu, da se zakonska rješenja donose u interesu radnika, da nema nikakvih rješenja koja će biti protiv radnika, sindikate uključene u sve procese, imamo priču o izmjeni zakona o radu, imamo ovo minimalnu platu, imamo praćenje zakona o minimalnoj plati, možemo kazati da je možda bolja atmosfera nego što je to bila ranije. Takođe ja ostajem pri svojim tvrdnjama – prvi maj na ovim prostorima ima jednu drugačiju simboliku. Ponijeli smo to iz prethodnog sistema kada su radnici bili društveno-politički faktor, kada su imali svoje fabrike, upravljali svojim fabrikama. Možda je razloga za proteste bilo 1993. kada je društveno preneseno u državno vlasništvo. Možda je bilo razloga za proteste 1997., 2008., 2009. i 2000. kada su to društveno vlasništvo koje su ostvarivali naši roditelji, bukvalno za minimalna sredstva, predali u ruke današnjim tajkunima. Tada je bilo puno više razloga za proteste nego danas”, rekao je Šatorović za N1.
Na tvrdnje da će minimalac dovesti do masovnih otkaza, pozvao je gledatelje/čitatelje da se osvrnu okolo sebe i vide ko je u njihovoj okolini ostao bez posla.
“Pokazatelji su vrlo jasni – do otkaza nije došlo. Mi čak imamo jedan blagi rast broja radnih mesta. Na kraju meseca aprila, na dnevnoj bazi u poreskoj upravi u prosjeku se pojavljuje 150 novoprijavljenih radnika. Tako da će april biti mjesec u kome će se pokazati još više da je ova priča o minimalnoj plati donijela samo pozitivne efekte, nikako bilo koji negativan”, istakao je Šatorović.
Komentirajući žalbe radnika da im, nakon usvajanja zakona o minimalcu, poslodavci više ne isplaćuju topli obrok i naknadu za prevoz, Šatorovič je poručio da sve prijave Poreznoj upravi jer se to može smatrati jednim dijelom utaje poreza.
“Imamo značajan broj prijava. Otvorila je vlada svoj kanal, otvorila je poreska uprava i te stvari se procesiraju, šalju nadležnim organima na postupanje, jer, podsjetiću, svaki radnik koji je dobijao topli obrok u proteklom periodu i onda od 1. januara prosto mu to prestalo da se isplaćuje, ima pravo da prijavi i kaže da je to bila mogućnost utaje poreza”, naveo je.
Navodi kako povećanje minimalne plate nije značajno zaustavio odlazak radne snage, ali jeste usporio.
“Kada se vidjelo da to zaista ide pravim putem, da ćemo mi do kraja godine vjerovatno imati novi zakon o radu,koji će vratiti radnike tamo gdje pripadaju, gdje će imati pravo na dostojanstven rad, gdje neće biti potrošna roba u rukama poslodavca, kada ćemo imati zakon o minimalnoj plati gdje više nećemo imati rješavanje pitanja plata kroz uredbe nego kroz zakonsko rješenje, što jeste permanentni zahtjev Saveza samostalnog sindikata, onda sam siguran da hoće. Pogotovo imajući u vidu ovaj iskorak u brutno iznosu gdje se sada nalazimo visoko kao lideri regiona. Podsjetit ću vas, za vrijeme prethodne vlade mi smo bili na dnu, imali smo nižu platu od Albanije. Danas, ako gledamo i kompariramo bruto iznose, u regionu smo lideri, samo je Hrvatska ispred nas. I to jeste put kojim treba da ide svaka vlast jer nju biraju građani da im bude bolje, a ne da ih šalje da se zapošljavaju u zemljama Zapadne Europe”, naglasio je Šatorović u Danu uživo.
Na pitanje zbog čega poslodavci traže veći broj dozvola za uvoz strae radne snage, predsjednik SSSBiH je rekao: “Taj odgovor najbolje mogu dati ovi analitičari koji kažu da je došlo do enormnog pada broja radnih mjesta i da kažu kako nam trebaju sad strani radnici jer smo izgubili 10, 20, 30 hiljada radnih mjesta zbog minimalne plate. Dakle, činjenično stanje jeste zaista da se mi protivimo toj priči, strani radnici nam apsolutno ne trebaju. Mi imamo preko 250 hiljada naših radnika na Zavodu za zapošljavanje i kada me pitaju, pitat ćete me vjerovatno i vi. Znate, većina njih je zbog zdravstvenog osiguranja. Na čiju štetu idemo? Dakle, mi u tom trenutku prisiljavamo tražioca posla da ovdje radi za hiljadu konvertibilnih maraka 12 mjeseci, a može za 3 mjeseca u susjednoj Hrvatskoj zaraditi 3 puta više od tog iznosa. Ako se poveća plata koju nudi poslodavac, ako se poboljšaju uslovi rada koje nudi poslodavac, vjerujte da i ti ljudi koji ostavljaju svoje porodice i idu u Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, Njemačku da rade 3 mjeseca, ne rade to zato što su željni toga, nego zato što ovdje nemaju dobre uslove, neće odlaziti. Kada poslodavac bude bio spreman da da sve ono što uloži, da bi doveo stranog radnika, našem radniku, onda nećemo imati potrebe da pričamo, a da ne govorimo o kvaliteti, da ne govorimo o stručnosti, da ne govorimo o školovanosti. Dakle, naši radnici su najtraženija roba u zemljama Zapadne Evrope.”
Cijelo gostovanje možete pogledati na https://n1info.ba/vijesti/sindikalci-zadovoljni-imali-smo-nize-plate-od-albanije-sad-smo-lideri-u-regiji/?fbclid=IwY2xjawKAV2VleHRuA2FlbQIxMQBicmlkETE2MGIzeTNjTVp5ZE5tWHhOAR47yW7PQjamR3MOtSmO8Jf26u7kJpYeB2boXLMhry8PlnqUyBbEHojNVlyV4w_aem_gHKOKyxnncPL00zleWyM8Q
Preuzeto sa N1