Ako se odričete sporta, kulture, higijene, vi ste automatski niže biće, i ne možete se više zvati građaninom ni slobodnim čovjekom, rekao je Bago
Često se može čuti kako su namirnice u Njemačkoj jeftinije nego one u BiH, pogotovo kada se uporedi životni standard u našoj zemlji i u Njemačkoj, tj. naše plate sa njihovim.
Jedan litar mlijeka u Njemačkoj košta 1,65 KM, a u BiH 1,55, za tri litra ulja Njemci izdvajaju 7,15 KM, a mi 2,05 KM za litar. Sokovi su u Njemačkoj nešto jeftiniji, dva litra soka od narandže možete kupiti za 2,30 KM, dok u BiH za litar soka izdvajamo oko 2,00 KM. 250 grama putera u Njemačkoj košta 2,90 KM, a kod nas 3,50.
Mali hljeb od 400 grama u BiH košta 1,00 KM, a prema stranici Numbeo za 500 grama hljeba u Njemačkoj morate izdvojiti 2,60KM.
Iako su neke osnovne namirnice nešto skuplje u “obećanoj zemlji” za kojom većina žudi, to ne mijenja činjenicu da je njemačka prosječna plata veća za oko četiri puta od naše.
Prema Savezu samostalnih sindikata, potrošačka korpa u BiH iznosi 1.822,07 KM, znači da možemo da kupimo samo polovinu onoga što nam je potrebno za život sa prosječnom platom.
Samu potrošačku korpu čine kategorije: prehrana – 47,5 posto, stanovanje i komunalne usluge – 17,1 posto, higijena i održavanje zdravlja – 8,4 posto, obrazovanje i kultura – 4,4 posto, odjeća i obuća – 7,7 posto, prijevoz – 6,7 posto i održavanje domaćinstva – 8,2 posto.
Dok je u Njemačkoj smještaj izrazito skup, Njemci izdvajaju za prehranu tek 18,41 posto, za razliku od nas, koji bi na hranu trebali trošiti 47,5 posto da nam je plata 1.822 KM koliko iznosi potrošačka korpa.
Selvedin Šatorović predsjednik Saveza samostalnih sindikata kaže da je ovo nažalost istina, hrana je jeftinija u Njemačkoj, a osim hrane ističe da je slična situacija i sa gorivom gdje dosta država Zapadne Evrope imaju jeftinije gorivo nego BiH.
– To je pokazatelj da građani BiH žive na rubu siromaštva. Postoji statistički podatak da preko 50 posto radnika u BiH zarađuje do 500 KM, ističe Šatorović.
Poručuje da bi se u BiH živjelo normalno prosječna plata bi trebala da bude na nivou potrošačke korpe, znači negdje oko 2.000 KM.
– Danas imate situaciju da neki pregovaraju da i ovo što imamo je previše, zato SSS potencira priču da najniža plata bude oko 1.000 KM, jer bi tek tada BiH pružila priliku svojim građanima da žive i rade normalno, rekao je Šatorović.
Kako onda ljudi preživljavaju u našoj zemlji? Šatorović kaže da je to moguće jer je 95 posto radnika kreditno zaduženo, da isti procenat radnika do iduće plate posuđuje novac, i da dosta stanovništva u BiH neki iz dijaspore pomaže kroz neku vrstu donacija.
– To je način da se ovdje preživi i to je činjenično stanje, rekao je Šatorović.
Marin Bago aktivist za zaštitu prava potrošača dijeli mišljenje sa Šatorovićem.
– To je odavno jedan nesklad, odnos primanja i cijena. Nije poenta kolika je nekome plaća već sta može kupiti za te novce. Za našu prosječnu plaću ne može izdržavati porodicu pa čak i sa dvije prosječne plaće, govori Bago.
Poručuje da se moramo ili zaduživati ili odricati nečega, i samim time život više nije kvalitetan.
– U toj prosječnoj košarici od oko 2.000 KM nema nikakvog luksuza. Tu su osnovne potrebe, lako je izračuniti koliko se odričite. Ako se odričete sporta, kulture, higijene, vi ste automatski niže biće, i ne možete se više zvati građaninom ni slobodnim čovjekom, rekao je na kraju Bago.
Ko smo mi u državi koju nazivamo našom, i šta smo mi za državu?
Izvor: Oslobođenje