Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica koji je predložila Vlada FBiH sigurno kasni. Mi smo ga morali imati još prije 20-ak dana, ali šta je tu je. Generalno, kao prvi korak u suzbijanju posljedica pandemije koronavirusa ovo zakonsko rješenje je po nama prihvatljivo i dobro imajući u vidu da su njime prije svega obuhvaćeni poslodavci i radnici iz realnog sektora, kaže u razgovoru za BiznisInfo predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH (SSSBiH) Selvedin Šatorović.
– Ono što je nama bilo najvažnije jeste da se pokušaju sačuvati radna mjesta u realnom sektoru i zbog toga smo mi i rekli da ovom zakonskom rješenju treba pružiti šansu. A ukoliko se tokom njegove primjene pokažu određeni nedostaci onda te nedostatke treba ispravljati – kaže Šatorović za naš portal, dodajući kako SSSBiH nije niti i u kojem slučaju može prihvatiti umanjenje penzija, socijalnih i drugih davanja kako bi se tim sredstvima sačuvala radna mjesta.
Loša reakcija
Smatraju da savjestan poslodavac ima sasvim sigurno dovoljno sredstava da može sačuvati radnike za dva ili tri mjeseca, no ne misle da su svi u ovom trenutku reagovali na najbolji način.
– Mislim da postoji jedna skupina poslodavaca koja i u ovom zakonskom rješenju pokušava loviti u mutnom. Svjedoci smo i svakodnevno nam stižu brojne informacije o tome da su ljudi dobijali otkaze dan nakon proglašenja vanrednog stanja a da im nije bila ostavljena ni mogućnost da iskoriste godišnji odmor ili neke druge zakonom definisane beneficije – kaže Šatorović, navodeći kako je Savez sindikata u ovih nekoliko dana već dobio oko 700 poziva i mailova ljudi koji su uslovno rečeno prevareni odnosno poslodavac se prema njima nije korektno ponio tražeći od njih da potpišu Sporazumni raskid Ugovora o radu.
Ako je poslodavac već želio da se riješi radnika, onda im nije trebao dati da potpisuju sporazumni prekid nego ih je trebao proglasiti tehnološkim viškom i tako im omogućiti da se prijave na evidenciju Zavoda za zapošljavanje i budu koliko toliko obezbijeđeni barem onih nekoliko mjeseci koliko ih to sleduje, smatra Šatorović.
– Ako uzmete da se nama javilo 700 ljudi onda je sigurno da postoji bar još 4 ili 5 puta toliko onih kojima se desilo isto ali se nisu javili. A taj radnik je potpisao u tom trenutku sve što mu se ponudilo, želeći da ostane u korektnim odnosima sa poslodavcem jer je smatrao da opet na neki način može kad sve ovo prođe raditi u toj firmi. Tako da tu nismo imali baš najdobronamjerniji odnos pojedinih poslodavaca – kaže Šatorović.
Pokazali senzibilitet prema radnicima
Međutim, navodi kako ima i strašno pozitivnih primjera gdje su se poslodavci poput direktora firme RM LH iz Zenice Mirsada Čizme i vlasnika Violete Petra Ćorluke uključili i u humanitarni dio i pomogli ovom sistemu ne razmišljajući isljučivo o tome šta će se desiti sa njihovim kapitalom.
Izašli su u susret svojim radnicima i pokazali apsolutni senzibilitet.
– Ne želim generalizirati i uvijek sam za isticanje pozitivnih primjera a ne onih koji traže smanjenje plata učiteljica koje rade 12 sati dnevno a ne mogu da se odreknu dijela svog profita. A na tome najviše insistiraju poslodavci koji imaju ogroman kapital i koji voze aute od 500.000 KM – kaže Šatorović.
U SSSBiH su svjesni da će značajan dio poslodavaca imati problema ali Šatorović kaže kako je iluzorno očekivati da država podnese sav teret.
– Bilo bi naravno dobro da svaki poslodavac dobije i neto iznos plate za radnike, ali hajde da krenemo sa doprinosima a neka poslodavac plati neto. Pa ako ni to ne bude dovoljno, hajde da vidimo da li možemo i neto. Neki kantoni su se uključili u tu priču kao što je Kanton Sarajevo i Zeničko-dobojski kanton i oni finansiraju i neto iznose. Tako da kada se spoji podrška sa nivoa Federacije i nivoa kantona to može biti jedna korektna priča – kaže Šatorović.
Transparentna dodjela pomoći
Insistira na tome da evidencija dodjele sredstava bude maksimalno transparentna – da se zna ko je dobio, po kom osnovu i kako su sredstva utrošena odnosno kakvi su njihovi rezultati, kako bi se izbjeglo da pomoć dobiju oni poslodavci koji su požurili da otpuste radnike.
Što se tiče osiguranja sredstava, najbolje rješenje, ponudio je Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) Dragan Čović, smatra naš sagovornik.
– Bez obzira kako to neko shvatio, najbolje rješenje ponudio je Dragan Čović koji je rekao da je najbolja varijanta da se proba pronaći način za moratorij na otplatu inostranog duga od 1,2 milijarde KM. Jedino taj iznos može na neki način pomoći bh. ekonomiji i pokriti ove probleme – zaključuje Šatorović.
Izvor: BIZNISINFO