PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
ZASTUPNIČKI DOM
Klubovi političkih stranaka, predsjednici
DOM NARODA
Klubovi naroda, predsjednici
Predmet: Otvoreno pismo u vezi sa predloženim Zakonom o porezu na dohodak i Zakonom o doprinosima – dostavlja se
Poštovani/e,
Za Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine su neprihvatljiva sva zakonska rješenja koja mogu dovesti do dodatnog umanjenja primanja radnika i radnica u Federaciji BiH. To se odnosi i na predloženi Zakon o porezu na dohodak, te Zakon o doprinosima. Bojimo se da ovakva zakonska rješenja nisu usmjerena ka zaštiti prava radnika i zaustavljanju egzodusa radnosposobnog stanovništva iz Federacije Bosne i Hercegovine. Već sada se suočavamo sa nedostatkom određenih zanimanja, a ukoliko se trend nastavi i ukoliko se zakonskim rješenjima ne poboljša materijalni i socijalni status radnika, u skoroj budućnosti će poslodavci biti primorani da uvoze radnu snagu za većinu zanimanja i radnih mjesta.
S obzirom da se radi o sistemskim i izuzetno bitnim zakonima sa aspekta materijalnog i socijalnog položaja radnika, mišljenja smo da bi, prije usvajanja zakona, parlamentarci trebali saslušati i prihvatiti primjedbe i sugestije Saveza samostalnih sindikata BiH, kao najveće i najbrojnije radničke organizacije u Federaciji BiH, a koje se, prije svega, tiču implikacija koje će primjena ovih zakona imati u praksi.
Novim zakonima se predviđa proširenje osnovice na koju se doprinosi plaćaju.
Članom 17. predloženog Zakona o porezu na dohodak je propisano da se prihodom od nesamostalnog rada smatraju svi prihodi i koristi koje poslodavac daje radniku po osnovu radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos, uključujući i prihode po osnovu naknade za topli obrok, prevoz, regres. Dakle, pored plate, osnovica za obračun i plaćanje doprinosa se uvećava za topli obrok, prevoz i regres, i ostale prihode radnika po osnovu nesamostalnog rada, tj. radnog odnosa. Ovakvim rješenjem se sve naknade koje nemaju karakter plate u poreskom smislu izjednačavaju s platom. Iako iz resornog ministartsva tvrde da time naknade postaju plata, to nije tačno. Ne postoje nikakve garancije da će ove, dosad neoporezive naknade, biti pretvorene u platu radnika, u istom neto iznosu iznosu – to će ovisiti isključivo od dobre volje poslodavca tamo gdje nema kolektivnog ugovora. U tom slučaju pitanje poreske stope postaje manje važno.
Prostim izračunom je vidljivo da će doći do povećanja obaveza na primanja radnika do 850 KM (koja uključuju platu, topli obrok i prijevoz), a većina radnika prima upravo iznos do tog. Primjenom ovakvog zakona će biti najviše oštećeni oni koji primaju najmanje. S druge strane, manje opterećenje većih plata (a platu višu od 1.500 KM prima samo 11% radnika u Federaciji BiH) ne znači da će ti radnici dobiti više, jer bi pozitivnu razliku jednostavno mogao prisvojiti poslodavac.
Do sada su poslodavci isplaćivali naknade za topli obrok, prijevoz i regres iz dva ključna razloga: prvi je taj što je to bila obaveza prema kolektivnom ugovoru, a drugi jer se taj dio nije oporezivao, čime je za njih radnik bio jeftiniji. Dakle, isplate naknada koje nemaju karakter plate počivaju na obavezi (kolektivni ugovori) i koristi (neplaćanje obaveza) za poslodavce. Ukoliko ne dođe do zaključenja novog Općeg kolektivnog ugovora, odnosno zaključenja ili produženja granskih kolektivnih ugovora kojima je definisano pravo na naknadu za topli obrok, prevoz i regres (jer nisu u pitanju zakonske kategorije), poslodavci neće imati obavezu isplate ovih naknada.
S druge strane, usvajanjem predloženih zakonskih rješenja pored obaveze poslodavci bi izgubili i „koristi“ koje su imali u vidu mogućnosti isplate ovih naknada odnosno dijela primanja radnika, u neoporezivom iznosu (manji troškovi). Bez obaveze i bez koristi, moglo bi doći i do ukidanja naknada koje nemaju karakter plate ili, pak, njihovog umanjenja za iznos dodatnih obaveza koje će proizvesti predloženi zakoni, čime bi posebno bili pogođeni radnici sa nižim platama.
Za Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine će predložena zakonska rješenja biti prihvatljivija samo ukoliko njima bude predviđeno sljedeće:
- Izuzimanje od oporezivanja toplog obroka ili naknade za topli obrok barem u visini 0,5% od prosječne plate u FBiH (izmjena u članu 17. Zakona), ili do 4,5 KM po radniku po danu (objektivno, u pitanju je trošak koji ne bi trebao biti oporezovan),
- Izuzimanje od oporezivanja naknade za prijevoz radnika u visini stvarnih troškova, jer je, također, u pitanju trošak (izmjena u članu 17. zakona), u visini mjesečne karte za odnosnu relaciju,
- Izuzimanje od oporezivanja naknade za korištenje godišnjeg odmora – regres, do iznosa 50% prosječne plate u FBiH (izmjena u članu 17. zakona),
- Izuzimanje od oporezivanja otpremnine po osnovu tehnološkog viška, isplaćene u visini propisanoj Zakonom o radu (izmjena u članu 17. zakona).
Na kraju, nužno je osigurati maksimalnu pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima (Opći kolektivni ugovor i granski kolektivni ugovori), jer se kolektivnim ugovorima, pored najniže satnice, definišu i sva druga materijalna prava radnika po osnovu radnog odnosa, uključujući i naknade koje nemaju karakter plate (topli obrok, prevoz, regres i dr), čime bi one postale obaveza – tek u tom slučaju ima smisla govoriti i o njihovom oporezivanju. Opći kolektivni ugovor se može zaključiti na period do 3 godine i nakon njegovog zaključenja trebao bi biti proširen na sve poslodavce u Federaciji BiH.
PREDSJEDNIK
Selvedin Šatorović, s.r.