Iz medija: Šatorović: Još uvijek sam predsjednik Saveza samostalnih sindikata, a evo i zašto

Prava bura podigla se u javnosti posljednjih nekoliko sedmica, a u vezi s aktuelnim dešavanjima u Savezu samostalnih sindikata (SSS BiH). Sve je kulminiralo održavanjem Kongresa SSS BiH na kojoj je protiv volje aktuelnog rukovodstva Saveza izabran novi predsjednik Mevludin Bektić.

Razgovarao: Erdin Halimić

Kako bi razjasnili ovu situaciju, razgovarali smo s aktuelnim predsjednikom Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedinom Šatorovićem. Prvo i možda najbitnije pitanje koje smo postavili jeste da nam Šatorović pojasni na osnovu čega se on još uvijek smatra predsjednikom Saveza uprkos jučer održanom Kongresu?

Kao prvo, treba napomenuti da jučerašnja ‘skupština’ nije organizovana niti sazvana u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama BiH i Statutom Saveza samostalnih sindikata BiH. Samim tim takav skup se ne može posmatrati kao Skupština Saveza samostalnih sindikata BiH niti odluke donesene na tako organizovanim skupovima mogu imati pravno dejstvo. Drugo, treba naglasiti da postoje tačno propisane procedure oko načina sazivanja bilo koje skupštine pa tako i Skupštine Saveza samostalnih sindikata BiH, a koje su u konkretnom slučaju izostale. Znate, u pravnoj državi kakvom se Bosna i Hercegovina smatra, postoje zakoni i podzakonski akti po kojima djeluju institucije, udruženja, organi vlasti, sportski klubovi i svi drugi vidovi organizovanja građana, a zbog prevashodnog cilja da se izbjegne anarhija, samovolja i smanji prostor za bilo kakvu vrstu djelovanja koje može izazvati štetu po pojedince, grupe građana ili društvo u cjelini“, kazao je Šatorović

Dodao je da nije logično i potpuno je zakonski neprihvatljivo da bilo koje pravno lice, ne poštujući akte drugog prvnog lica, organizuje ili odlučuje o radu tog drugog pravnog lica.

„A, to je upravo ono što se ovoga puta desilo. Da je istinito ovo što govorim potvrđuje i pokušaj kolege Samira Kurtovića iz juna 2018. godine, kada je pokušao organizovati sjednicu Glavnog odbora SSSBiH sa ciljem donošenja odluke o nastavku Kongresa i na taj način ispoštuje proveduru. Međutim, ta sjednica nikada nije održana zbog nedostatka kvoruma, odnosno neodaziva kolega iz granskih sindikata.

 

Poziv na sjednicu Glavnog odbora Saveza samostalnih sindikata BiH - undefined
Foto: Screenshot: Poziv na sjednicu Glavnog odbora Saveza samostalnih sindikata BiH

 

Treće, za razliku od jučerašnjeg skupa, Vanredna skupština Saveza samostalnih sindikata BiH, koja je održana 21. oktobra 2018. godine u Zenici, i na kojoj sam izabran za predsjednika je organizovana uz prethodno donesene odluke organa Saveza samostalnih sindikata BiH, kako se to uvijek i radilo, pa je to osnovna i suštinska razlika između jučerašnjeg skupa i Vanredne skupštine SSSBiH održane u Zenici. Poziv za učešće na tom kongresu je istovremeno dostavljen svim granskim sindikatima i isključivo je njihova odluka bila da li će se ili ne odazvati i učestvovati. Sve ovo navedeno je i osnov po kojem sa ja i dalje predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH“, naglasio je Šatorović.

Prema njegovim riječima, bitno je naglasiti, „a što kolege koji su organizovali skup u zgradi Elektroprivrede uporno izbjegavaju reći u javnosti“ jeste činjenica da su oni, tačnije tužba koju su pokrenuli jedini razlog zašto on nije upisan kao osoba za zastupanje i predstavljanje SSSBiH u Registru udruženja kod Ministarstva pravde BiH.

Zaključak Ministarstva pravde BiH - undefined
Foto: Screenshot: Zaključak Ministarstva pravde BiH

 

„Taj postupak je prekinut kod ovog ministarstva do pravosnažnog okončanja postupka pokrenutog pred Općinskim sudom u Sarajevu po tužbi tih kolega. Dakle, razlog za nezavršavanje procesa upisa promjena vezanih za Savez samostalnih sindikata BiH nije u ‘nezakonitosti’ ili ‘nelegalnosti’ Vanrednog kongresa, održanog u Zenici, već u aktivnostima nekolicine granskih sindikata. Na kraju, kada je riječ o upisu SSSBiH i odgovornog lica u Registar udruženja kod Ministarstva pravde BiH nijedan predsjednik Saveza do sada nije bio upisan zbog odbijanja Ministarstva pravde. Razlog ne leži u Selvedinu Šatoroviću, kao što nije bio problem ni u mojim prethodnicima, već u imenu Bosna i Hercegovina u nazivu naše organizacije. O tome svjedoči i sudski process koji je nakon deset godina konačno završen i to u korist SSSBiH“, pojasnio je Šatorović.

Šatorovića smo pitali i zašto je Kongres Saveza održan u zgradi Elektroprivrede, a ne u zgradi Saveza?

„Iskren da budem, iznenađen sam da je skup koji pominjete održan u zgradi Elektroprivrede. Prema svemu što mu je prethodilo mislim da se trebao održati u zgradi Energoinvesta. Na tom mjestu je, naime, još u januaru 2019. godine održan sastanak pod predsjedateljskom palicom premijera Vlade Federacije BiH Fadila Novalića, na kojem su učestvovali neki od organizatora pomenutog skupa, zajedno sa predstavnicima Udruženja poslodavaca FBiH. Na tom sastanku je i dogovarano osnivanje novog Saveza sindikata na nivou Federacije, ali se u međuvremenu, opet na nagovor savjetnika premijera, od toga odustalo i odlučilo da se, ipak, organizuje skup koji će kao predstavljati Kongres/Skupštinu SSSBiH.

Dopis predsjednika Sindikata radnika rudnika uglja FBiH upućen na adresu 12 granskih sindikata - undefined
Foto: Screenshot: Dopis predsjednika Sindikata radnika rudnika uglja FBiH upućen na adresu 12 granskih sindikata

 

Kada je riječ o zgradi Saveza, ona je uvijek otvorena i stoji na raspolaganju svakom članu sindikata i u njoj redovno sjednice održavaju zvanični organi i tijela ne samo Saveza samostalnih sindikata BiH, već i granskih sindikata-članica SSSBiH“, naglasio je Šatorović.

Na naše pitanje kako se onda dogodilo da je Kongresu prisustvovalo 114 od 157 delegata i da su oni baš svi bili za Mevludina Bektića, Šatorović kaže da broj 114 od 157 pokazuje upravo ono šta je u prethodnom periodu i govorio.

„Iako su prilikom određivanja delegata strogo vodili računa da to budu njihovi poslušnici, bez da ljudi bilo šta govore ili pitaju, ipak se 43 delegata nisu pojavila na tom skupu. To jasno pokazuje da ni unutar tih redova ne postoji harmonija niti slaganje sa postupcima koje su provodili prilikom organizovanja tog skupa, a niti stavovima za koje se zalažu. Podsjetit ću da su i na 14. Kongresu SSSBiH, koji se zbog nedostatka kvoruma nije mogao završiti 22. februara 2018. godine granski sindikati koji su organizovali jučerašnji skup imali ‘sigurna’ 84 glasa, obezbjeđena od strane savjetnika premijera Vlade Federacije BiH, ali su im do i tokom glasanja 23 delegata otkazala poslušnost. Sa druge strane treba reći da tri granska sindikata koja su učestvovali na jučerašnjem skupu nisu članice Saveza samostalnih sindikata BiH, pa se postavlja pitanje o kojoj većini oni govore“, upitao je Šatorović.

Odluka Nezavisnog sindikata uposlenika Elektroprivrede HZHB - undefined
Foto: Screenshot: Odluka Nezavisnog sindikata uposlenika Elektroprivrede HZHB

Odluka Glavnog odbora SSSBiH o isključenju Sindikata grafičkih, izdavačkih i medijskih radnika BiH iz članstva SSSBiH - undefined
Foto: Screenshot: Odluka Glavnog odbora SSSBiH o isključenju Sindikata grafičkih, izdavačkih i medijskih radnika BiH iz članstva SSSBiH

Odluka Glavnog odbora SSSBiH o isključenju Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH iz članstva SSSBiH - undefined
Foto: Screenshot: Odluka Glavnog odbora SSSBiH o isključenju Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH iz članstva SSSBiH

 

Kad je riječ o jednoglasnoj podršci Bektiću, Šatorović kaže da je to očekivani scenarij.

Podsjetit ću da kolega Bektić do sada nikada nije iskazivao bilo kakvu zainteresovanost za ovu poziciju, ali činjenica da se bliži istek Kolektivnog ugovora za radnike u elektroenergetskom sektoru ga je očigledno nagnala da odjednom razvije tu želju i ambiciju, a sve s ciljem da u narednom periodu, kao nagradu za svoje zalaganje, dobije potpisivanje Kolektivnog ugovora za granski sindikat na čijem je čelu. Simptomatično je i to da se iz čitave priče izgubio Redžo Kurić koji je svojevremeno od strane istih tih granskih sindikata, ali i Vlade Federacije BiH predstavljan kao savršen i nezamjenjiv izbor za mjesto prvog čovjeka Saveza samostalnih sindikata BiH. Kako je moguće da su kolege i kolegice zaboravili na njega? Da li je moguće da su se tako lako odrekli nekada najboljeg kandidata?! Sa ljudske strane mi je žao što je kolega Bektić očigledno žrtvovavan da u narednom periodu igra ulogu tzv. predsjednika Saveza i zamijeni na tom mjestu pomenutog Redžu Kurića“, poručio je Šatorović.

Šatorovića smo pitali i koji je prema njegovom mišljenju pravi razlog za pokretanje njegove smjene s pozicije predsjednika SSS BiH.

„Izvršnoj vlasti u Federaciji BiH, prije svega premijeru i njegovim savjetnicima, neodgovornim poslodavcima i predstavnicima nekih centara moći nikako ne odgovara insistiranje Saveza samostalnih sindikata BiH i mene kao predsjednika da se u fokus interesovanja svih nosećih aktera našeg društva stavi priča o povećanju najniže plate u Federaciji BiH na 1.000 KM. Kako je javnost više prihvatala taj naš zahtjev kao opravdan i kako se počeo stvarati front među radnicima, ali i odgovornim i mudrim poslodavcima, da se najniža plata mora definisati u pomenutom iznosu, ukoliko želimo zadržati kvalifikovanu radnu snagu u ovom dijelu države i ukoliko želimo radnicima omogućiti da od svog rada zarade dovoljno za dostojanstven život njih i članova njihovih porodica, tako su se i intenzivirale aktivnosti pobrojanih protivnika na tome da se smijenim ja i aktuelno rukovodstvo Saveza samostalnih sindikata BiH i na čelo organizacije dovede osoba koja će čitavu tu priču stopirati“, smatra Šatorović.

Dodaje da je tu također, i insistiranje da se konačno usvoji Zakon o štrajku i Zakon o uvezivanju radnog staža, kao i protivljenje usvajanju nakaradnih zakona o PIO/MIO, porezu na dohodak i Zakona o zaštiti na radu.

„Najveći problem i istovremeno uzrok takvog ponašanja predstavnika izvršne vlasti u Federaciji BiH leži u činjenici da pojedinci nikada nisu do kraja razumjeli, a još manje prihvatili ono što je definisano konvencijama Međunarodne organizacije rada, al ii našim zakonima, a to je da je sindikat samostalna interesna organizacija radnika-članova sindikata i da je socijalni partner kako Vladi, tako i poslodavcima. Naglašavam taj termin partner. Nismo tu da igramo po direktivama ni vlasti niti poslodavaca, već isključivo i jedino po direktivama i u najboljem interesu naših članova, kojima u konačnici i podnosimo račun o svom radu“, kategoričan je Šatorović.

Za kraj našeg razgovora, Šatorovića smo pitali koja je daljnja procedura, šta slijedi i koji je njegov naredni korak?

„Nastavljamo sa započetim aktivnostima na kampanji ’10 za 1000 KM’ koja je usmjerena na konačno definisanje najniže plate u Federaciji BiH i to u iznosu od 1.000 KM. Nastavit ćemo, također, i sa aktivnostima usmjerenim na stvaranje pritiska da se konačno usvoji za radnike pravedan Zakon o štrajku i Zakon o uvezivanju radnog staža. Fokusirat ćemo se i dalje na omasovljenje sindikalnog pokreta.

Iskoristit ćemo činjenicu da je tokom prethodne godine došlo do postepenog vraćanja povjerenja radnika u sindikat, o čemu najbolje govori činjenica da smo u tom periodu u Savez samostalnih sindikata BiH primili više od 6.000 novih članova. Takođe, nastavit ćemo raditi na kreiranju pozitivnog pritiska na predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti u Feedraciji BiH i na nivou države da kreiraju programe kojim će se smanjiti odliv kvalifikovane radne snage iz naše zemlje. Našu podršku će imati svi reformski programi koji za cilj imaju poboljšanje radno-pravnog statusa i ekonomsko-socijalnog položaja radnika u Bosni i Hercegovini“, zaključio je Šatorović u razgovoru za Radiosarajevo.ba.

Izvor: Radiosarajevo.ba

PODIJELI