Ukoliko dođe do povećanja svih plata, moguće je da i stopa PDV bude uvećana. Zbog povećanja plata moglo doći i do povećanja potrošnje, a što u drugu ruku upravo diriguje rast PDV-a
Minimalna plata od hiljadu maraka u Federaciji BiH ostala je samo ideja na papiru. Nakon što su sindikalisti na čelu sa Selvedinom Šatorovićem još prošle godine uputili zahtjev pred parlamentarcima, usvojen je Zakon u formi nacrta. Očekuje se da će na narednoj sjednici, u septembru, ovaj zakon i biti usvojen. Čak je i novoformirana Vlada Federacije, više puta ponovila da je to jedan od strateških ciljeva. No, dok se novac u državnom budžetu gomila, pored minimalne, realno je i da ostali prihodi budu uvećani. No iako je realno, postavlja se pitanje je li primarno?
U novu Vladu Federacije BiH, kako je i sam rekao Selvedin Šatorović predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, ima puno povjerenje, dok se ne pokaže suprotno. Naime, Šatorović vjeruje da će na sjednici Parlamenta Federacije, u septembru, biti usvojen nacrt zakona o minimalnoj plati od hiljadu maraka, a koji bi se primjenjivao od 01.01.2024. godine. On tvrdi i da će svaki poslodavac imati tu obavezu, te da neće biti prepušteno na volju ili milost i nemilost. Sa druge strane, federalna Vlada za septembar je najavila i još nekoliko koraka.
– Set zakona fiskalne konsolidacije i reformi, koji se odnose na povećanje minimalne plate, smanjenje doprinosa na platu, ili opterećenja i promjena zakona o porezu na dohodak, izjavio je Vojin Mijatović, ministar razvoja, poduzetništva i obrta FBiH.
Mnogi ekonomisti stava su da upravo povećanje državne kase, od strane PDV-a zahtjeva i povećanje plata u svim sektorima, a ne samo povećanje minimalnih prihoda. No, Mijatović je drugačijeg mišljenja. On smatra da PDV nije mjerilo ekonomske aktivnosti te da povećanje državnog budžeta od strane PDV-a, ne ukazuje da je BiH na stabilnim nogama. Porez na dohodak i porez na nekretnine bi sa druge strane pokazali da nam je ekonomija krenula u dobrom smjeru, zaključuje Vojin Mijatović. Međutim, u uslovima svakodnevnog povećanja cijena, svaki radnik očekuje poboljšanje standarda.
– Prije svega, ići kroz sistem rasterćenja privrede sa ovih 41,5 na nekih možda 27 koliko je realno po nama, ili 28, kako bi došlo do mogućnosti povećanja plata. Ne govorimo samo o minimalnoj plati, govorimo da se stvore uslovi o povećanju svih plata. Ukoliko se to ne bi desilo, zaista, mi imamo veliki problem odliva radno-sposobnog stanovništva, rekao je Suhad Ećo, Udruženje poslodavaca FBiH.
– Jednosmjerno poduzimanje aktivnosti samo za povećanje minimalne plate radnicima u privredi, ovo što Udruženje poslodavaca predlaže, bilo bi krnje rješenje. Na stranu, što bi imalo efekta za radnike i spriječilo odlazak mladih u inostranstvo, ali gledano sistemski, najbolja rješenja su da se sistemski riješi novi zakon o doprinosima, novi zakon o porezu na dohodak i ono što se predlagalo, da istovremeno ide novi zakon o minimalnoj plati, kazao je Hajrudin Hadžimehanović, bivši pomoćnik ministra finansija u Vladi FBiH.
Usvajanje sva tri zakona, za Hadžimehanovića bilo bi sistemsko rješenje. Sve osim toga ne bi imalo pozitivan efekat. Kada je u pitanju PDV, koji očito diriguje ekonomsku sliku naše zemlje, ali i poslovanje, Hadžimehanović je stava da Uprava za indirektno oporezivanje BiH nije spremna prihvatiti nižu stopu PDV-a. On smatra da se PDV može smanjiti samo ukoliko se uvede još jedna stopa, no zbog nedovoljne kadrovske i tehničke opremljenosti pomenute Uprave, teško da bi to bilo prihvatljivo.
– Razočaravujuća je ta neskladnost institucije da bude spremna na promjene, ali uostalom oni se neće ništa ni pitati. Ukoliko zakonodavac odluči da imamo deset stopa PDV-a, na Upravi je da to ispuni i pronađe za to rješenja, a ne da odbija poslušnost, rekao je Igor Gavran, ekonomski analitičar.
A ukoliko dođe do povećanja svih plata, moguće je da i stopa PDV bude uvećana. Jer bi zbog povećanja plata moglo doći i do povećanja potrošnje, a što u drugu ruku upravo diriguje rast PDV-a.
Izvor: O kanal