Poskupljenja, sve tanji novčanici, koliko novca je potrebno za normalan život, kako sastaviti kraj s krajem, imaju li radnici razloga da slave Prvi maj? Za Polis govorili Mirsad Jašarspahić, Lejla Sućeska i Marin Bago.
Gospodine Jašarspahiću, FERK je odlučio nema korekcije cijena električne energije. Možemo li odahnuti ili je blok tarifa bila neko rješenje?
“Mi moramo posmatrati jedan širi kontekst upravo tog energetskog sektora u BiH, kad tad će nas dočekati i poskupljenje struje itd. Energetski sektor je poprilično na udaru s obzirom na potrebe ulaganja u rudnicima. Vi znate da je još uvijek cijena struje za građanstvo daleko ispod proizvodne cijene, tako da sav ostatak priroda nadomješta iz cijene za privredu. Sada kad ta cijena za privredu se opet direktno odražava na cijene nekih proizvoda na generalno privredni ambijent u BiH, položaj privredniih subjekata. Ako privredni subjekti ne mogu imati konkurentnu pozicju, onda ne mogu imati ni stabilan plate svojih uposlenika. Ne možemo tako reći ne treba da Elektroprivreda poskupljuje cijenu struje, ona treba da posluje po tržišnim uslovima da bi održala stabilno snadbijevanje kako građanstva tako i privrednih subjekata”, kazao je Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH.
Dio javnosti smatra da do korekcije cijena ne bi došlo jer je to rezultat gubitaka koje su napravili rudnici. Gospodine Bago na isto pitanje, je li možemo odahnuti nakon što je FERK donio odluku da nema korekcija, blok tarifa, kada je riječ o cijenama električne energije Elektroprivrede BiH.
“Blok tarifa nije prošla na FERK-u, nešto vrlo slično su pokušavali u RS-u pa je to palo na Ustavnom sudu. I po zakonu i zaštiti potrošača i mnogim drugim zakonima, nekako se ne smije slomiti sve o leđa potrošača. Jasno je da je ovo sve proizvod dugogodišnjeg lošeg upravljanja. Mora se iscrpiti svaka moguća stvar koja se moze napraviti unutar susttava elektroprivrede. Znamo da su to javna preduzeća, znamo da je puno zaposlenih tu, ne može se razbijati preko leđa potrošača. Mi nismo samo potrošači mi smo i vlasnici, građani Federacije. Uprava mora podnijeti račune nama vlasnicima što je sve dovelo do toga, jedno od najvažnijih strani je loše upravljanje. Mi nećemo vidjeti bogatu zemlju da mnogo izvozi struju, obično struju izvore siromašne zemlje i zemlje u razvoju. Bogate zemlje struju jednostavno ulažu u svoje građane u svoje gospodarstvo, trebat će nam još dosta godina da prije svega promijenimo mentalni sklop a onda da nastupamo na tržištu”, kazao je Marin Bago, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “FUTURA”.
Da li ste vi u Sindikatu strahovali od novih korekcija cijena električne energije?
“Sva ta poskupljenja su na kraju preko leđa građana u BiH. Netransparentno poslovanje, trošenje sredstava jednog javnog preduzeća to vrlo često mi zaboravljamo da i mi jesmo vlasnici još uvijek u Federaciji svih javnih preduzeća, da u principu građani najmanje znaju o tome kako se posluje u tim firmama gdje novac odlazi. To je naš novac i usuštini imaju ugovore kakve imaju. Ako je neko potpisivao neke štetne ugovore za izvoz el. energije iz BiH u ime Elektroprivrede BiH nisu građani odgovrni za to. Sve dok mi ne promijenimo odnos prema rukovodećim mjestima i unutar samih kompanija, dok ne budemo imali kaznene odredbe unutar zakona za sukobe interesa za netransparentno poslovanje bilo šta što krši etičku politiku unutar samih kompanija, nažalost, bojim se da se situacija neće priomijeniti, kazala je Lejla Čaušević- Sućeska, SSSBiH
Koliko iznosi potrošačka korpa prema posljednjim podacima Saveza samostalnih sindikata i koliko u tom iznosu učestvuju režije?
“Iz mjeseca u mjesec posljednje dvije godine je bliza u iznosu od 3.000 KM. Varira to iz mjeseca u mjesec, obično u mjesecu augustu pređe iznos od 3.000 zato što u tom mjesecu roditelji nabavljaju udžbenike i sve što je potrebno za djecu i sve što je potrebno za djecu prilikom kretanja u novu školsku godinu. Mora se naglasiti da je taj iznos za četveročlanu porodicu mnogo viši od onoga što sindikalna potrošačka korpa pokazuje. Najveći broj građana u FBiH konkretno ima bar jedno kreditno zaduženje. Mi ne možemo doći do tačnog podatka kolika su kreditna zaduženja”, kazala je Lejla Čaušević- Sućeska, SSSBiH
Gospodine Bago, slažu li se vaši podaci s izračunima Saveza samostalnih sindikata?
“Po našim sindikatima košara je oko 3.000 maraka za prosječnu obitelj. Moram istaknuti po međunarodnim institucijama po nekoliko njih potrošačka košara je u Mostaru i Sarajevu je 3.700 marka bez kredita i kirije. Dakle jednostavno su u razvijenim zemljama standardi malo viši. Mi nismo tu nikakvi čarobnajci, mi volimo sebi tepati. Gruba je istina da se mi odričemo mnogo stvari kojih se ne odriču ljudi na Zapadu. Iznos za hranu za četveročlanu obitelj gdje se uzima da jedno djete u srednjoj, jedno u osnovnoj iznosi 40 i nešto posto od ukupnog iznosa potrošačke košare. Otprilike 1.400 maraka nam treba za hranu po važećim svjetskim normativima i standardima”, kazao je Bago.
Cijelu emisiju možete pogledati na https://www.youtube.com/watch?v=U1bjLo-_9_Q
Izvor: TVSA