Godišnja NETLEX Konferencija 2018, GENT (Belgija), 27. i 28.03.2018. godine
Organizator: European Trade Union Confederation – ETUC (Europska konfederacija sindikata)
Centralna tema Konferencije: „MAKING THE RIGHTS REAL FOR WORKERS“
Konferenciji NETLEX (mreža sindikalnih pravnika) ove godine je prisustvovalo oko 80 učesnika iz svih zemalja članica EU, zemalja kandidata i potencijalnih kandidata (BiH i Kosovo). Konferenciji su ispred Konefederacije sindikata BiH prisustvovali Kenan Mujkanović (SSSBiH) i Sandra Todorović (SSSRS). Također, Konferenciji je prisustvovala i Enisa Vranac Salimović, šef Regionalnog ureda MKS-a u Sarajevu.
Konferencija je otvorena panelom o „socijalizaciji“ Europskog semestra, i koliko je Europski semestar značajan na nacionalnoj razini. Panelisti su bili Bart Vanhercke (Direktor OSE) i Claes-Mikael Jonsson (Lawyer, LO Sweden). Inače, Europski semestar je ciklus usklađivanja ekonomskih i poreznih politika u Europskoj uniji. Odvija se u prvih šest mjeseci u godini, zbog čega je i dobio naziv „semestar“. Europski semestar dio je šire reforme ekonomskog upravljanja Europskom unijom. Europski semestar pokrenut je 2011. godine radi smanjenja uticaja ekonomske krize i poticanja ekonomskog rasta u Europskoj uniji. Cilj europskog semestra jeste uskladiti ekonomske i budžetske politike država članica kako bi se pridonijelo stabilnosti Europske unije, zajamčila stabilnost javnih finansija država članica, potaknuo ekonomski rast te spriječile prekomjerne makroekonomske neravnoteže u EU-u.
Mikael Jonsson govorio je o modelima određivanja plaća, općem kolektivnom ugovoru, predmetu Viking-Laval i Direktivi o upućivanju radnika, kao i definiciji siromaštva u EU. Određivanje plaća nije u nadležnosti Europske unije, ali je evidentan sve veći broj pregovora o plaćama na nacionalnoj razini.
Drugi panel prvog dana Konferencije bavio se pitanjem kako zaštititi radnike kojima je dijagnosticirana „terminalna bolest“. O tome šta se smatra terminalnom bolešću, zakonskim i normativnim aspektima, kao i praksi u članicama EU govorili su Rory Palmer (MEP S&D), Richard Oliver (Political Officer GMB Midland & East Coast Region), te Martin Alen (GMB Midland & East Coast Region). Panelisti su istakli da treba osigurati da se radnicima kojima je dijagnosticirana terminalna bolest ne može dati otkaz, radi zaštite njihovog ljudskog digniteta, te da se u tom smislu, nakon sačinjavanja odgovarajućih analiza i prezentovanja konkretnih podataka, uskoro očekuje i donošenje odgovarajućih Direktiva.
Treći panel bio je posvećen Europskom stubu socijalnih prava, o čemu je govorila Inge Bernaerts (Head of Cabinet of Commissioner Thyssen, Europeen Commision). Tokom NETLEX konferencije održaneu februaru prošle godine u Briselu, Europski stub socijalnih prava prezentovan je kao dokument u formi inicijative. U međuvremenu, 17.11.2017. godine su Vijeće EU-a, Europski parlament i Komisija tokom Socijalnog samita za pravedna radna mjesta i rast u Göteborgu proglasili i potpisali Europski stub socijalnih prava. Socijalnim stubom želi se pospješiti ostvarivanje socijalne Europe za sve europske građane. Cilj mu je jačanje socijalne pravne stečevine i učinkovitije ostvarivanje prava građana. U okviru stuba utvrđeno je 20 načela i prava, podijeljenih u tri kategorije:jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, dinamična tržišta rada i pravedni radni uslovi,javna podrška/socijalna zaštita i uključenost.Europski stub socijalnih prava služiće kao osnov za donošenje odgovarajućih Direktiva, u cilju njegove provedbe.
Kako Europski semestar, tako i Europski stub socijalnih prava imaju ključnuulogu u praćenju i realizaciji ciljeva strategije Europa 2020 – desetogodišnje strategije Europske unije za rast i zapošljavanje. U Strategiji Europa 2020 dogovoreno je pet glavnih ciljeva za EU do kraja 2020. godine, koji uključuju zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske promjene/energiju, obrazovanje, socijalnu uključenost i smanjenje siromaštva.
Wiebke Warneck (ETUC Legal Advisor) i Javi Lopez (MEP S+D, Shadow rapporteur) suu okviru četvrtog panelagovorili o pružanju zaštite kod atipičnih formi zaposlenja (ugovori na određeno vrijeme, ugovori preko agencija, privremeni, povremeni, sezonski poslovi itd.). Panelisti su istakli da je u proceduri nova Direktiva EU o radnim uslovima, te skrenuli pažnju na inicijativu kojom se traži zabrana ugovora o radu sa „nula“ sati radnog vremena.
Na petom panelu koji su vodili Stephany Chemmachery (CNIL, France) i Magnus Lundberg (Lawyer, TCO Sweden) problematizovano je pitanje raspolaganja i zaštite ličnih podataka radnika, kako za vrijeme trajanja radnog odnosa tako i nakon prestanka radnog odnosa, odnosno obavezi poslodavca da ukloni lične podatke radnika nakon prestanka radnog odnosa.
Prvi dan konferencije zaključen je panelom o pravičnoj plaći (fair/decent wage), gdje je uvodničar bio Stefan Clauwaert (ETUI Senior Researcher). Ovom prilikom je prezentovana Studija o pravičnoj plaći koja je obuhvatila međunarodni pravni okvir i stanje u svim europskim zemljama, uključujući i BiH. Posebno je naglašen značajodredbe23. st. 3. Opće deklaracije o ljudskim pravima kojom je definisano „da svako ko radi ima pravo na pravičnu naknadu koja njemu i njegovoj porodici osigurava život dostojan čovjeka, potpomognutu, ako je neophodno, i drugim vidovima socijalne zaštite…“ Ujedno, odredbama člana 7. i 11. Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima jeutvrđenopravo na praviču plaću bez ikakvih razlika, te adekvatan životni standard za radnike i njihove porodice. Također, i Europski stub socijalnih prava definiše da „radnici imaju pravo na pravične (fair) plaće koje im omogućavaju dostojan životni standard.“ Kada je u pitanju iznos minimalne plaće, ističe se da ista mora biti iznad linije siromaštva,i ne bi se trebala utvrđivati u iznosu manjem od 50-60% prosječne plaće. Prema sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava, minimalna plaća u iznosu manjem od 50% prosječne plaće se ni u kom slučaju ne može smatrati pravičnom plaćom.
Drugi dan Konferencije počeo je pitanjem „kako osigurati provođenje radničkih prava“. Panelisti su bili prof.dr. Yves Jorens (Ghent university) i Bart Stalpaert (NOSS General Direktion of the inspection services). Istaknut je izuzetan značaj i uloga efikasnih sudova i inspekcijskih organa u provođenju prava, kao i razmjene informacija između različitih pravosudnih institucija, sve s ciljem sprječavanja kršenja prava i tzv. socijalnog dampinga. Kada su u pitanju inspekcije, u Belgiji djeluje preko dvije hiljade inspektora rada, koji putem nenajavljenih i najavljenih kontrola osiguravaju poštivanje zakonskih propisa od strane poslodavaca, te sprječavaju i sankcionišu „neprijavljeni“ rad.Bart Stalpaert, inače inspektor rada u Belgiji, istakao jetri temeljna elementa na kojima počiva efikasan sistem: postojanje dovoljno velike vjerovatnoće da prekršitelji zakona „budu uhvaćeni“,postojanje pune saradnje inspekcija sa drugim nadležnim institucijama vlasti, te postojanje jasnih i preciznih zakona.
Na temu „100 godina od prve Konvencije Međunarodne organizacije rada“ (Konvencija o radnom vremenu) govorili su Marie-Aude Tannou (Legal Officer, DG Empl, European Commission), Andree Ruiters (Policy Advisor, FNV), i HenningGroskreutz (IG Mettal Vorstand, Funktionsbereich Sozialpolitik). Andree Ruiters je govorila o zanimljivom primjeru iz Holandije, koja je 2012. godine imala oko 25% nezaposlenih mladih osoba. Zakonskim rješenjem koje je omogućilo da radnici stariji od 57 godina mogu raditi kraće radno vrijeme, uz 70% do 85% plaće, ali uz punu penziju, stvoren je prostor da se zaposli veći broj mladih radnika, tako da je nezaposlenost među ovom populacijom danas svedena na minimum. Istovremeno, starijim radnicima je ovim omogućeno više slobodnog vremena, za porodicu i druge društvene aktivnosti.
Henning Groskreutz je prezentovao osnovne elementne granskog kolektivnog ugovora za metalsku i elektro industriju u Njemačkoj, zaključenog u februaru ove godine. Ovim kolektivnim ugovorom je skraćeno puno radno vrijeme, satnica povećana za 4,3% sa početkom primjene od aprila 2018. godine, predviđena je jednokratna isplata od 400 eura po radniku, kao imogućnost da se novčane kompenzacije zamijene za slobodne dane (do osam dana u godini), radi porodičnih potreba.
Ovogodišnja NETLEX Konferencija zaključena je panelom o budućnosti rada, te kako prava učiniti stvarnim za radnike, sa panelistima Agnes Jongerius (Committee on Employment and Social Affairs), i Gabriele Zimmer (President of GUE/NGL), koji su dali završna izlaganja.
Kenan Mujkanović, dipl. pravnik
30.03.2018. godine