Iz medija_Enisa tražila platu, pa dobila batine i digla na noge BiH: Da li je slučaj “Jablanica” početak energičnije borbe za radnička prava

Kad je Enisa Klepo najavila otkaz i zatražila zarađenu platu, gazda ju je krvnički pretukao. Ovaj slučaj je izazvao bunt i bijes javnosti.

Žene drže transparente na protestu u Jablanici
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Da li je nedavni protest u Jablanici, gde se okupilo više od 3.000 građana, početak energičnije borbe za radnička i građanska prava u BiH, ili tek hepening koji će uskoro biti zaboravljen?

Aktivistkinje i aktivisti iz NVO su optimisti, a sindikalci oprezni. Iz Saveza samostalnih sindikata BiH poručuju da je slučaj “Jablanica” samo vrh ledenog brijega i tvrde da nasilja nad radnicima, naročito ženama, ima mnogo, ali je ono skriveno.

– Ovaj slučaj će poslužiti kao lakmus papir i pokazaće da li su i društvo i institucije u BiH u stanju da konačno stanu na put nasilju – kaže Lejla Čaušević Sućeska iz SSS BiH.

FOTO: BHRT/YOU TUBE/SCREENSHOT
FOTO: BHRT/YOU TUBE/SCREENSHOT

Rijetko prijavljuju nasilje

Nasilje u BiH je, upozorava ona, normalizovano u svim sferama, od porodice do vršnjačkih grupa, a prisutno je, i te kako, i u oblasti rada.

– Imali smo u praksi brojne slučajeve verbalnog, psihičkog i seksualnog, pa čak i fizičkog nasilja na poslu – kaže Lejla Čaušević Sućeska.

Dodaje da radnici, a pogotovo žene radnice, rijetko prijavljuju nasilje. Ćute i trpe poniženja, jer se boje da će izgubiti posao i platu kojom izdržavaju porodice.

Enisa je jedna od rijetkih koja se usudila da progovori i prijavi nasilje, nakon čega je uslijedilo pokretanje krivičnog postupka protiv nasilnika Amera Džafića i vanredni inspekcijski nadzor u njegovom hotelu.

– Ne vjerujem da je Enisa Klepo prva žrtva nasilja u tom hotelu. Takav se incident ne dešava iznebuha. Mnogo je vjerovatnije da su mu prethodile brojne uvrede, možda i šamari, koji su prećutani i skriveni – kaže Čaušević Sućeska.

Posebno teško u manjim mjestima

Kao i drugi sindikalci i aktivisti, i ona ističe da je posebno teška situacija u malim mjestima, gdje se pojedini poslodavci ponašaju kao kabadahije i svoje radnike tretiraju kao robove, znajući da će oni, ako se pobune i dobiju otkaz, teško naći drugi posao.

– Enisa je imala sreće da je porodica podrži, ali još uvijek je pitanje da li će i ona i njena porodica, danas sutra, kada ovaj medijski pritisak utihne, biti u svojoj zajednici ismijani i marginalizovani – kaže Čaušević Sućeska.

Navodi da su ovakvi slučajevi brutalnog nasilja negativna reklama i za pristojne poslodavce, koji se bore da opstanu na tržištu i da svojim radnicima obezbijede redovne plate i pristojne uslove rada.

Pristojne uslove rada i poštovanje elementarnih ljudskih prava radnica tražilo je i šest nevladinih organizacija iz Jablanice, Konjica, Mostara i Sarajeva, koje su organizovale protest u Jablanici, pod motom “Danas Enisa, a sutra to može biti neko od naše djece”.

Poziv na bojkot hotela

Enisu su podržali i brojni aktivisti, novinari i drugi građani, koji su putem društvenih mreža pozvali na bojkot Džafićevog hotela.

U tom hotelu je Enisa Klepo, po obrazovanju pravnica, prema pisanju medija iz Federacije BiH, radila na crno za 700 KM.

Enisa Klepo sa povredama
FOTO: FACEBOOK/SCREENSHOT

Aldijana Trbonja Tule iz “Inicijative građanke i građani Mostara”, jedna od organizatorki protesta u Jablanici, priznaje da su mnogi radnici i radnice u BiH, pogotovo oni koje rade na crno, izloženi različitim vidovima nasilja, ali da to ne prijavljuju.

– Činjenica je da radnike koji rade na crno niko ne štiti, čak ni sindikati, jer takvi radnici nisu i ne mogu biti članovi sindikata – kaže ona.

Dugogodišnja je sindikalna aktivistkinja i smatra da sindikati moraju svoje metode rada prilagoditi stvarnosti i naći načina da zaštite i one koji nisu njihovi članovi i odlučnije ustati protiv nasilja na radu.

– Najvažnije je da zakoni garantuju dostojanstvene uslove rada i da se ti zakoni primenjuju, što danas nije slučaj – kaže Aldijana Trbonja Tule.

Ćutanje kolega

I predstavnici Saveza sindikata RS su podržali protest u Jablanici. Kad su u pitanju elementarna radnička prava, nije bitno ko je odakle, smatra generalni sekretar SS RS Goran Stanković.

prvomajski protest u parku mladen stojanović goran stanković
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

– Mi u Republici Srpskoj nismo imali tako drastične slučajeve nasilja nad radnicima, kao ovaj u Jablanici, ali to ne znači da je situacija idilična. Naročito su na udaru žene radnice, koje su izložene verbalnom, psihičkom, a pogotovo seksualnom uznemiravanju na poslu – kaže Stanković.

Dodaje da nije rijetkost da radnica izložena nasilju bude stigmatizovana od strane svojih koleginica i kolega, koji bi trebalo da je podrže.

– Nisu rijetke priče u stilu “ko zna u kakvim je ona odnosima sa šefom”, ili “sama je to zaslužila”. Ali, niko ne zaslužuje maltretiranje i svaki radnik i radnica treba da znaju da će, ako se ne suprotstave mobingu, i oni jednom doći na tapet – upozorava Stanković.

Ocjenjuje da je situacija u Srpskoj ipak mnogo bolja u posljednjih nekoliko godina – zbog odlaska radnika u inostranstvo i manjka radne snage na tržištu, ali i zato što je 2021. usvojen Zakon o sprečavanju uznemiravanja na radu.

– Ovaj zakon, poznatiji kao Zakon o mobingu, zaista djeluje preventivno. Ipak, poslodavcima nije svejedno ako znaju da zbog neukusnih šala, uvreda, uznemiravanja radnika i radnica nakon radnog vremena i drugih oblika mobinga mogu završiti na sudu – kaže Stanković.

DESET GODINA BORBE ZA ZABRANU MOBINGA

Goran Stanković podsjeća da su se sindikalci u Srpskoj 10 godina borili za usvajanje Zakona o zabrani mobinga. Taj je zakon, nakon duge zagovaračke akcije, bio predložen još 2013. godine, ali je tada povučen iz skupštinske procedure. Usvojen je tek 2021. Lejla Čaušević Sućeska kaže da se i u Federaciji BiH poslodavci, uz pomoć saveznika među političarima, žestoko protive zakonskim promjenama koje idu na ruku radnicima.

– Dugo smo se borili da se mobing uvede u Zakon o radu Fedracije BiH, da se sankcioniše kao nedopušteno ponašanje, ne samo poslodavca, nego i šefova – kaže ona.

Dodaje da dugo traje i borba sindikata da BiH ratifikuje Konvenciju 190 Međunarodne organizacije rada o sprečavanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada. Ova konvencija se ne odnosi samo na mobing na radnom mjestu, nego uključuje i sferu zapošljavanja, rad od kuće, smještaj koji obezbjeđuje poslodavac i brojne druge aspekte.

Izvor: srpskainfo.com

 

PODIJELI