Ne vidim nažalost da BiH može vrlo brzo doći do situacije da se ozbiljno razgovara o četverodnevnoj radnoj sedmici, kaže Šatorović
Brojne države u svijetu, ako i pojedine uspješne kompanije testirale su model skraćivanja radne sedmice na četiri radna dana. Prema rezultatima ovih istraživanja zaključeno je da je skraćivanje radne sedmice imalo pozitivne posljedice po ekonomiju u cijelosti.
Određene aktivnosti Sindikata
Koliko je Bosna i Hercegovina daleko od ove ideje pitali smo predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH (SSSBiH) Selvedina Šatorovića.
On je za portal UNA TV-a kazao da je Savez već ranije imao određene aktivnosti u ovom smislu, a posebno kad je riječ o prijedlogu Zakona o radu FBiH koji je predložila Vlada FBiH u ljeto 2020. godine.
Selvedin Šatorović
“Radilo se o odredbi o 72 radna sata u okviru jedne radne sedmice i tad smo pravili komparaciju sa Zapadnom Evropom u kojoj se tad već ozbiljno razmišljalo o skraćivanju radne sedmice. Kod nas imako situaciju da nam pokušavaju produžiti radnu sedmicu koja traje i po sedam dana u određenim sektorima. Ne vidim nažalost da BiH može vrlo brzo doći do situacije da se ozbiljno razgovara o četverodnevnoj radnoj sedmici. Nama je još uvijek vrlo teško da primijenimo radnu sedmicu koja bi imala 40 radnih sati”, smatra Šatorović.
Dodao je da poslodavce jedino interesira profit, a u tome im pomaže i država.
“Većinu poslodavaca jedino zanima izrabljivanje radnika dok ovi ne odluče da odu u neku od država Zapadne Evrope. Sve dok BiH ne bude zemlja kandidat u Evropskoj uniji, teško je očekivati bilo kakve pozitivne promjene u radnom zakonodavstvu odnosno u pravima radnika. Kaznene mjere kojima se djeluje prema poslodavcima su izuzetno niske i kao takve neefektivne. Poslodavcima je jednostavno trenutno isplatljivije da krše određene zakonske odredbe i da plate kaznu jer tako više zarade”, smatra Šatorović.
Podsjetio je na podatak da je lani iz BiH, prema procjenama Saveza, otišlo 170.000 građana.
“Ovaj trend će se nastaviti i najvjerovatnije rasti uzimajući u obzir olakšavanje pojedinih zemalja EU u pogledu dobijanja radnih dozvola. Očekujemo da će se u ovoj godini broj odlazaka uduplati i dostići brojku od 350.000 građana”, poručio je Šatorović.
Predsjednik SSSBiH ističe da poslodavci robuju navikama kad je u pitanju trajanje radne sedmice, jer istraživanja potvrđuju da se smanjivanjem radnih sati ne smanjuje produktivnost radnika, pa samim tim ni zarada poslodavaca.
Posodavci biraju radnike
“Generalno nama je se jako teško odlijepiti od nekog vremena nakon kraja rata u BiH. Posodavci su tad imali mogućnost da biraju radnike, nije došlo do progresije u njihovom djelovanju. Ali teško je pričati o uvođenju četverodnevne radne sedmice u zemlji kao što je BiH. Dok je to puno lakše činiti u nekim državama koje imaju minimalne plaće na nivu od skoro 2.500 eura. Potrebno je promijeniti svijest i radnika, ali i poslodavaca, ali prije svega državne institucije trebaju stati iza svojih građana i postaviti ultimatum poslodavcima da su dužni poštivati dostojanstvo građana BiH”, zaključio je Šatorović.
Ekonomista Igor Gavran za UNU je kazao da rezultati istraživanja i testiranja skraćene radne sedmice su pokazala da su na dobitnu bili i radnici, ali i kompanije.
“Nažalost ovo pitanje se trenutno razmatra samo u razvijenim državama, jer prije svega one imaju ekonomsku moć koja im dozvoljava da razmišljaju o ovakvim eksperimentima. Imaju i veliku produktivnost rada, dok to definitivno nije slučaj kad je riječ o Bosni i Hercegovini. Ipak, možemo kalkulisati brojem sati kako bismo vidjeli kako će to djelovati”, smatra Gavran.
Igor Gavran
Dodao je da su razvijene zemlje prije svega testirale kako će utjecati smanjivanje broja radnih sati, dok u Bosni i Hercegovini decenijama postoji isto radno vrijeme.
“To znači da je ostajao isti broj radnih dana, ali da se broj radnih sati tokom sedmice smanjivao sa npr. 40 na 32 sata. Primijećeno je da se povećava produktivnost radnika te da se time dobijaju i više motivisani radnici. Jednostavno imaju više energije te imaju bolju ravnotežu između slobodnog vremena i posla”, pojasnio je Gavran.
Prema njegovim riječima, skraćivanjem radne sedmice manje se troše energenti, što je svakako značajna ušteda za poslodavce.
“To je posebno bitno u vrijeme kad imamo poskupljenja energenata, a prije svega struje. Kao pozitivnu posljedicu istakao bi da ova praksa može dovgesti i do otvaranja dodatnih radnih mjesta. Možete angažovati dodatne radnike koji će raditi tokom neiskorištenih sati. Time se otvara prostor za mlađe ljude koji će biti na praksi ili pola radnog vremena”, istakao je Gavran.
Pandemija je sve promijenila
Podsjetio je da su prilikom ove promjene uočene poteškoće tokom izvršavanja uredskih poslova.
“Ali, pandemija koronavirusa je to promijenila. Pokazalo se da se uredski poslovi mogu učinkovito raditi i od kuće. Promjene u organizaciji rada jedan od ključnih uslova za skraćivanje radne sedmice sa pet na četiri dana. Najbrže se ovako nešto može realizovati u uredskim poslovima gdje je radna etika nešto niža. Vi kad radite za mašinom, onda produktivnost zavisi od te mašine. Tu nema mnogo prostora za gubljenje vremena. U uredskim poslovima je mjerenje učinka vrlo teško i neprecizno. To se najčešće mjeri na osnovu toga koliko sati je neko prisutan u uredu. Efektivno se tu sedmično radi manje od 40 sati. Ako bi se posao bolje organizovao, onda bi se zaista vidjelo koliko se učinkovito radi i koliko je potrebno učinkovito raditi”, kazao je Gavran.
Posebno je naglasio da skraćivanje radne sedmice može podstaći veću ličnu potrošnju građana, jer će ljudi jednostavno imati više vremena da troše.
“To bi doprinijelo i tome da sama država ima više prihoda”, zaključio je Gavran.
Izvor: una.world.ba