Nova školska 2022/23. godina počinje 1. septembra, a s obzirom na poskupljenja, povratku djece u školske klupe roditelji se i ne raduju. Pitaju se kako s niskim primanjima, koja ne podmiruju ni polovinu potrošačke korpe s osnovnim životnim namirnicama i higijenom, opremiti djecu za školu i kupiti pribor, potom odjeću te odvojiti novac za džeparac i užinu.
Udžbenici su besplatni tek u pojedinim kantonima i za određeni uzrast đaka.
Kako kriza ne prolazi, naprotiv, školovanje djeteta iz godine u godinu postaje sve teži zadatak.
– Imam dvoje djece u srednjoj školi i jedno u osnovnoj. Odrekli smo se svega da oni budu sutra neko i nešto. Jer, škola nikada nije izdala, bez škole nema posla, budućnosti. Jeste skupo, ali radimo i muž i ja pa će nam to olakšati. Ne znam samo kako će oni roditelji koji imaju jednu platu da izdrže ovo – kazala je za Preporod.info Hasiba Gušić.
Nove cijene ne idu na ruku ni prodavačima, koji kažu da je do sada najmanja potražnja za udžbenicima. Neki kupuju, ali gužvi nema ni blizu kao ranijih godina.
Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH i Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja FBiH u izjavi za Preporod.info kazao je da “je žalosno što besplatne udžbenike nisu dobili svi đaci na području Federacije BiH”, navodeći da je “ove godine početak škole posebno udar na kućni budžet.“
– Ovaj 1. septembar najveći broj roditelja, nažalost, dočekuje s velikom neizvjesnošću da li će biti u mogućnosti nabaviti sve što je neophodno za djecu koja polaze u novu školsku godinu. Uz ogroman rast cijena osnovnih životnih namirnica, a kojem svjedočimo prethodnih mjeseci, bilo je za očekivati da će biti povećane i cijene knjiga, školskog materijala i pribora. Ono što donekle predstavlja olakšanje je činjenica da su neki kantoni ove godine osigurali besplatne udžbenike, ali nažalost to nije slučaj u cijeloj Federaciji BIH. Nadamo se da će i oni kantoni i općine koji to do sada nisu učinili, shvatiti koliko je u ovom trenutku važno pomoći učenicima i njihovim roditeljima nabavkom besplatnih udžbenika ili bar sufinansiranjem njihove nabavke – istakao je Šatorović.
Dodaje da zabrinutost budi i pogoršanje epidemiološke situacije, odnosno sve veći broj zaraženih koronavirusom.
– Nadamo se da to neće utjecati na normalno odvijanje nastavnog procesa. Kao Sindikat i dalje insistiramo na povećanju materijalne sigurnosti zaposlenih u obrazovnom sektoru, kvalitetnije konkursne procedure zbog kojih neće trpjeti ni nastavni kadar ni učenici. Moraju im biti osigurani kvalitetniji uslovi rada, a sve s ciljem za što bolju edukaciju naših učenika – istakao je Šatorović.
Dok neki muče muku s neadekvatno opremljenim učionicama, nabavkom školskog pribora i udžbenika, školski sistem u Kantonu Sarajevo u novoj nastavnoj godini opterećen je sukobom nadležnog ministarstva i sindikata.
Ministarstvo je najavilo da će od septembra ove školske godine početi sa novim nastavnim planom i programom i novim reformama od kojih, kako ističu iz Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja Kantona Sarajevo, nemaju koristi ni učenici ni nastavnici.
Prema informaciji koju je objavila ministrica Hota-Muminović nastavnici su realizirali oko 350 STEAM oglednih časova u 22 osnovne škole i 10 gimnazija, te su sakupili oko 1.500 priprema za čas.
Među reformama koje je ministrica nedavno najavila navodi se i nova STEAM metodologija koja, prema informacijama sa stranice Bit Alliance, obuhvata učenje pet oblasti: prirodne nauke, informatika, inženjerstvo, umjetnost i matematika. Učenje se odvija na interdisciplinaran način koji ima svoju mjerljivu i jasnu primjenu. Za razliku od obrazovanja koje je podijeljeno na predmete, STEAM edukacija obuhvata rješavanje određenog problema koristeći znanja iz svih navedenih područja.
Shodno činjenici da u 1. i 5. razredu osnovne škole dolazi do izmjena, Saudin Sivro predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja KS pitao je kantonalno Ministarstvo za odgoj i obrazovanje da li će te izmjene utjecati na plaću nastavnika.
Iz Sindikata ističu i da je trebalo sve vrijeme stremiti ka reduciranju obima obaveznog sadržaja, broja časova, broja predmeta i dati mogućnost da učenici biraju te da bi to bila neka reforma u kojoj bi učenici imali benefit, dok od ove nemaju.
Nisu samo reforme problem, problem je i to što školske klupe širom BiH ostaju prazne. Iz godine u godinu sve je manje učenika i u osnovnim i u srednjim školama. Podaci su već odavno alarmantni. Zbog iseljavanja i pada nataliteta radikalno se smanjuje i broj upisane djece u škole.
Na području FBiH u školskoj 2021/2022. godini radilo je 1.045 redovnih osnovnih škola u kojima je upisano 173.009 učenika, što je manje za 2.438 ili 1,4 posto u odnosu na 2020/2021. godinu. U ovoj školskoj godini broj razrednih odjeljena bio je 9.337 i manji je za 119 u odnosu na školsku 2020/2021., objavio je Federalni zavod za statistiku. U školskoj 2021/2022. godini broj nastavnog kadra iznosio je 15.824, dok je odnos broja nastavnog osoblja i učenika u redovnom osnovnom obrazovanju u školskoj 2021/2022. godini 1:11.
Kad je riječ o srednjem obrazovanju, na području FBiH u školskoj 2021/2022. godini djeluje 214 srednjih škola, u kojima nastavu pohađaju 70.094 učenika, što je manje za 1.364 učenika ili 1,9 posto u odnosu na stanje prethodne školske godine, dok je broj razrednih odjeljenja manji za 40 u odnosu na školsku 2020/2021. godinu.
Izvor: preporod.info