Izaslanica MMF-a u BiH još u maju je upozorila da se veliki dio budžeta odnosi na plate u javnom sektoru. Ekonomski analitičari smatraju da je javni sektor postao utočište i plijen koji se dijeli nakon izbora.
Političke tenzije negativno utiču na ekonomiju. Nema još vidljivog reformskog zamaha iako je naša zemlja dobila status kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji. Jedna od preporuka MMF-a je ograničavanje budžetske potrošnje kako bi se ublažila inflacija. To bi značilo ograničenje potrošnje na plate u javnom sektoru i bolje usmjeravanje potrošnje u socijalnoj zaštiti, preciziraju preporuke MMF-a.
– Ja mislim da dodatna sredstva MMF-a nisu potrebna BiH. Budžeti se pune, čak imamo, kako mediji objavljuju, rekordne prihode od indirektnih, pa i direktnih poreza, rastu 15-ak posto godišnje, kaže Adnan Smailbegović, predsjednik Upravnog odbora UPFBiH.
Ni premijer FBiH Nermin Nikšić, koji se u maju sreo s predstavnicima MMF-a, nije za rezanja.
– Mi smo mala zemlja, mala ekonomija, složeno uređena i s puno problema. Apsolutno smo otvoreni za razgovore i dogovore u cilju stvaranja boljeg ambijenta kako bi se naši ljudi vraćali u domovinu, ali nismo i za restriktivne reforme koje bi direktno vodile lošijem standardu građana, istakao je tada Nikšić.Ekonomski analitičari smatraju da smanjenja javne potrošnje mora biti, ali povećanja kamatnih stopa nikako.
– Povećanje kamatnih stopa je pogrešna mjera za BiH. BiH ne kreira inflaciju. Mi je dobijamo iz uvoza, kroz povećanje cijena i inputa i proizvoda koje uvozimo u BiH, a kamatne stope bi pomogle da mi štampamo konvertibilnu marku. Ali pošto je konvertibilna marka vezana za depozitnu vrijednost novca u stranim valutama i praktično je pokrivena sto posto, nema potrebe, smatra Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.
Iz Saveza samostalnih sindikata kažu da BiH mora ići naprijed, a ne nazad.
– Tamo je podvučeno da se zaustavi bilo kakav porast plata, bez obzira na inflaciju i poskupljenja, prije svega u javnom sektoru, kaže Selvedin Šatorović, predsjednik SSSBiH, koji podržava odluke Vlade Federacije da ne treba novi kredit MMF-a. Upozorava i da je već sada 80 posto građana kreditno zaduženo i bio bi zaista veliki udar da se povećaju kamatne stope.
– Mi smatramo da plate trebaju biti veće, kamatne stope manje i sigurni smo da će ova Vlada Federacije znati adekvatno odgovoriti na prijedloge MMF-a i da će raditi u interesu svojih građana, kaže Šatorović.
Izaslanica MMF-a u BiH još u maju je upozorila da se veliki dio budžeta odnosi na plate u javnom sektoru. Ekonomski analitičari smatraju da je javni sektor postao utočište i plijen koji se dijeli nakon izbora.
– Zasigurno mjera limitiranja javne potrošnje u smislu troškova za plate itekako ima smisla. Ja ne mislim da treba smanjivati plate, ali sasvim sigurno organizaciju javne uprave, broj zaposlenih i njihovu kompetentnost treba iskoristiti mnogo bolje, kaže Smailbegović i objašnjava: “Ako pogledate rastrošnost javnog sektora, shvatićete da je to potpuno neracionalno u odnosu na privredni razvoj ili BDP. Mi imamo smjerove gdje nema studenata, a ima 10 ili 15 profesora, imamo Elektroprivredu, gdje se zapošljava enorman broj radnika, a čak je i premijer priznao da veliki broj ljudi u javnom sektoru ne dolazi na posao mada prima platu.”