25. Maja 2024.
Plaće, godišnji odmori, otpremnine…: U državnoj službi sve po zakonu, u privatnom...

Plaće, godišnji odmori, otpremnine…: U državnoj službi sve po zakonu, u privatnom sektoru radnik u (ne)milosti poslodavca

Na Zapadu je slučaj da u državnu službu uglavnom zapošljavaju osobe koje ne mogu da se snađu u realnom sektoru. Kod njih realni sektor je plaćeniji, veće su mogućnosti napredovanja, dok je kod nas situacija potpuno obrnuta.

U Bosni i Hercegovini gotovo svi sanjaju da budu državni službenici i namještenici jer razlika između realnog i javnog sektora je ogromna. Državni službenici i namještenici su plaćeniji. Oni i ako rade praznike ili vikende, to i naplate. Imaju pravo na regres, njihovi topli obroci su mnogo viši nego u realnom sektoru, a učinak…

Jubilarna nagrada za stabilnost u radu

Primjera radi, ukoliko ste zaposleni u nekom od federalnih ministarstava pored odlične plaće tu je i “jubilarna nagrada za stabilnost u radu”, ma šta to značilo. Tu je i pravo na darove djeci. Zatim, prijevoz na posao i sa posla, naknade za odvojeni život, regres za godišnji odmor, da se nađe. Pomoć u slučaju smrti, kao i pomoć u slučaju bolesti, pravo na otpremninu kod odlaska u penziju.

Kada je riječ o državnim službenicima i namještenicima u FBiH, godišnji odmor od 20 radnih dana uvećava se prema posebnim osnovama i mjerilima s tim da ukupno trajanje godišnjeg ne može biti duže od 36 radnih dana!

Recimo, godišnji odmor se uvećava po osnovu radnog staža, na svake tri godine staža jedan dan godišnjeg, državnim službenicima koji imaju visoku stručnu spremu ide još četiri dana godišnjeg, po osnovu prirode posla za rad u otežanim uvjetima još tri dana godišnjeg, za rad u smjenama dva dana, za uspješne rezultate u radu još dan godišnjeg…

Kada radite kod privatnika, sretni ste ako u toku godine imate pravo na 20 radnih dana godišnjeg odmora podijeljenog na ljetni i zimski, s tim da prema Zakonu o radu ljetni ne smije biti kraći od 12 radnih dana.

Državni službenik ili namještenik u godini u kojoj je zaposlen kada nema šest mjeseci neprekidnog rada, ima pravo najmanje dva dana godišnjeg za svaki navršeni mjesec rada.

To kod privatnika nema ili je rijetkost.

slučaju teške bolesti državog službenika ili člana njegove uže porodice isplaćuje se jednokratna pomoć u visini dvije neto plaće isplaćene u FBiH isplaćene prema posljednjem statističkom podatku. Sada prosječna plaća u FBiH iznosi 1.281 KM.

U realnom sektoru rijetki poslodavci prepoznaju ovu stavku.

U slučaju smrti državog službenika njegovoj porodici se isplaćuje troškovi sahrane u visini od četiri prosječne neto plaće u FBiH. Ova naknada se isplaćuje državnom službenika u slučaju smrti užeg člana porodice.

U privatnom sektoru je ova stavka ostavljena na savjest poslodavca.

Državni službenik ima pravo na otpremninu pri odlasku u penziju u visini svojih pet ostvarenih prosječnih neto plaća isplaćenih u prehodnih pet mjeseci.

Privatnici prema Zakonu o radu FBiH nisu dužni isplatiti otpremninu radniku kod odlaska u penziju.

U Zakonu o radu FBiH stoji kako “poslodavac ne može odbiti da zaposli ženu zbog njene trudnoće ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor o radu“.

U stvarnosti, kada se javite na konkurs kod privatnika, većina poslodavaca vas pita da li ste trudni ili da li planirate proširenje porodice. Ukoliko odgovorite potvrdno, zahvale se na prijavi na konkurs i sve se na tome i završava. Izuzeci su rijetkost.

Prema Zakonu o radu za vrijeme korištenja porođajnog odsustva, zaposlenica ima pravo na naknadu plaće, u skladu sa zakonom.

Te naknade se razlikuju od kantona do kantona.

U privatnom sektoru isplata razlike do pune plaće prepuštena je volji poslodavca, (recimo naknadu za porodiljsko kanton isplaćuje 400 KM i do poslodavca je da li će i on isplaćivati toliko ili neće ništa) dok je u javnom sektoru to pitanje većinski uređeno kolektivnim ugovorima.

U dosta firmi nema toplog obroka

– Sva prava u vezi sa godišnjim odmorom, toplim obrokom, naknadama su regulirana kolektivnim ugovorima, Zakonom o radu te pravilnicima o radu. U javnom sektoru su sve te stvari uređene tako da zaposleni imaju uređena sva primanja i naknade. U privatnom sektoru, nažalost, najveći broj radnika ima nižu plaću, topli obrok koji je manjeg iznosa nego u javnom sektoru ili ga u dosta firmi ni nema već se radnicima npr. u nekim trgovinama određuje iznos koji mogu potrošiti isključivo u toj radnji tako da poslodavac u suštini ne daje ništa – govori nam Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Dodaje kako je otpremnina za zaposlene u administraciji znatno veća od one u privatnom sektoru jer se određuje na osnovu plaće.

– S obzirom na to da su plaće veće, samim tim je i iznos otpremnine veći. Bolovanje je jedna od stvari gdje je razlika između javnog i privatnog sektora možda i najizraženija.

Veliki broj radnika u privatnom sektoru najčešće ne koristi bolovanje kada bi to morali zbog zdravstvenih razloga jer se boje gubitka posla. Po zakonu je poslodavac dužan isplaćivati naknadu radnicima do 42 dana bolovanja, nakon čega to prelazi na zavode.

Što se tiče porodilja, Sindikat se zalagao da sve porodilje imaju ista prava i da svim zaposlenim poslodavac isplaćuje razlike do pune plaće nakon što prime naknadu od kantona. Iznos naknada je različit od kantona do kantona, a najveći broj poslodavaca u privatnom sektoru svojim zaposlenicama na porodiljskom ne isplaćuju nikakvu ili isplaćuje minimalnu naknadu.

Problem su i neisplaćivanje dodataka za prekovremene sate, rad vikendom i na praznike. Nedefinisana prava na slobodne plaćene dane u slučaju rođenje djeteta, selidbe, dodatno usavršavanje kao i neisplaćivanje naknada za smrt člana uže porodice – kazao je Šatorović i dodao:

– Kod nas se sve smanjuje, samo ne i administrativni aparat. Nikako da vidimo tu reformu javne uprave. Sve dok se to ne učini, nema nam naprijed.

Izvor: faktor.ba

PODIJELI