Kopruner je na čelu firme koja iz godine u godinu bilježi pozitivne rezultate poslovanja, a svoje radnike smatra kao porodicu. Zbog promjene na tržištu automobilske industrije u 2019. godini prihod od jednog od najvećih klijenata je manji na 50 posto, ali je ukupno poslovanje kompanije povećano za pet posto. Na pitanje kako im je to pošlo za rukom, Kopruner je kazala kako je to rezultat zalaganja radnika i interes novih kupaca.

“Naš najveći kupac koji se bavi izradom transfer linija za obradu bloka motora zbog uvođenja električnih automobila na evropsko tržište smanjio je potraživanja tako da nam je prihod s ovom kompanijom spao na 50 posto. Međutim, to ne znači da smo loše poslovali, naš ukupni prihod je povećan za 5 posto, a sve uz zalaganje naših uposlenika. Uspjeli smo podići druge kupce tako da ne osjetimo udar od kompanije gdje smo imali pad”, govori Kopruner u razgovoru za Klix.ba.

Odlazak radne snage van Bosne i Hercegovine nadomjestili su mladim kvalitetnim obrazovanim kadrovima koji su završili Srednju mješovitu školu u Travniku, ali nedostatak stručne radne snage, inžinjera i drugih uposlenika će ih, kako kaže, očekivati i u narednim godinama.

“Uvijek tražim povećanje minimalne plaće”

Pojašnjava da su se neki radnici vratili iz Njemačke te da su ponovo na svojim radnim mjestima.

“Imamo možda dva radnika koji su otišli u njemačku i vratili se. Oni su na korektan način otišli. Razumijem potrebe radnika da žele popraviti kuću, kupiti auto, i da trebaju zbog toga ići vani. Kada to urade na korektan način, vrata GS-TMT-a su im uvijek otvorena”, dodaje Kopruner.

Svi novi radnici koji dolaze u GS-TMT prolaze obuku preko Sektora za ljuske resurse i majstora u pogonima, ali Kopruner je mišljenje da bi povećanje plaća na našem tržištu omogućilo i veća zaposlenja i interes ljudi za rad u BiH.

“Non-stop insistiram na tome. Žao mi je u da politici ne razumiju da čovjek ne može živjeti s 400 – 500 KM mjesečno. Na svim skupovima, mi poslodavci, smo tražili da se minimalna plaća poveća barem na 700 KM, a gospodin iz ‘Violete’, Čorluka, tražio je da minimalna plaća bude i 1.000 KM. Vlada ima problem jer se prema koeficijentima onda i njima povećavaju plaće koje se de facto ne bi smjele povećati jer su im koeficijenti maksimalni. To je paradoks u koji smo ušli”, izjavila je Kopruner te dodala da kod nje u firmi niko ne ma minimalnu plaću, a da je početkom ove godine svima, od čistačice do inžinjera povećala plaće za deset posto, a naknadno i po određenim sektorima koji nose određenu odgovornost.

“To se odrazilo time da su ljudi zadovoljniji. Kako kažu, za Srednju Bosnu, imaju izuzetno dobre plaće. Kada bi politika poslala bolju poruku ljudima vani, sigurno bi se vratili. Živjela sam 20 godina u Njemačkoj, a ljudi koji su uspjeli vani, s puno više žara bi nam pomogli kada bi politika slala bolju poruku ljudima”, dodaje naša sagovornica.

Loše obrazovanje i minimalne plaće trn u oku Kopruner

Ističe kako joj je trn u oku obrazovanje koje se mora promijeniti u korist onih inteligentnih i sposobnih u svakom mjestu, gradu, kantonu, državi… Međutim, razočarane je što sistem obrazovanja nije ni u jednom segmentu prilagođen njima već prosječnom čovjeku.

Uz saradnju Njemačke razvojne agencije u Srednjoj mješovitoj školi su uspjeli prilagoditi udžbenike koji bi koristili učenicima po završetku škole s obzirom na to da su proteklih godina učili iz udžbenika iz 1986. godine.

U nastavku razgovora ističe kako država ne radi ništa kako bi omogućila bolje poslovanje privrednika i dolazak investitora u Bosnu i Hercegovinu, a da kontinuirani iznenadni nameti koji važe odmah po usvajanju otežavaju poslovanje.

“Sve što rade, rade na štetu onih kompanija koji žele konkretno ovdje raditi. Država treba podržavati onog ko treba korektno raditi, a ne sivu ekonomiju. Za radnika koji ima plaću 1.000 KM doprinosi iznose 700 KM. Oni prave kontraefekt u našem društvu. Trebao bi se vidjeti razlog odlaska ljudi jer kada ljudi odlaze, smanjuje se i PDV. Svako povećanje plaća radnicima omogućava bolje kasiranje PDV-a. Otvara se više radnih mjesta”, izjavila je Kopruner.

Radnik i radnica isto plaćeni za isti posao

Na kraju razgovora je kazala kako je imala sreću da je živjela i radila u socijalističkoj Jugoslaviji gdje je upoznala sistem i vrednovanje muškarca i žene u smislu da su za isti posao bili isto plaćeni, dok tako nije ni u Njemačkoj.

“Vidjela sam šta je ta kompanija napravila za mene kao ženu, a kada sam došla u Njemačku vidjela sam šta sve žene nemaju. Tada je bilo nemoguće da imam plaću dinar manju nego moj kolega, a u Njemačkoj žene imaju 29 posto nižu plaću nego muškarci, a rade isti posao. Odnos koji sam tu naučila (op.a. Jugoslaviji) nastojim prenijeti ovdje jer je čovjek naše najveće bogatstvo”, s ponosom govori naša sagovornica.

Kao dobitnica nagrade za uspješnu poslovnu strategiju 2019. godine Kopruner je na kraju kazala kako je ta nagrada zasluga svih njenih radnika, a da i u budućnosti s njima želi graditi put ka e-automobilima, razvijanju novih e-bicikala, ali i ostvariti saradnju Deutsche Bahnom već naredne godine.

Međutim, carina na električne motore je u BiH velika tako da još uvijek nije poznato hoće li proizvodnja novih električnih inovacija biti bazirana u Travniku kao i sve do sada ili u nekoj od evropskih zemalja.